Savjeti za putovanje po Crnoj Gori: novac, jezik, telefon, zdravlje, bezbjednost

Crna Gora koristi euro iako nije u EU, poziva se na +382, živi po srednjoevropskom vremenu, a svaki hitan slučaj prima 112. Crnogorski je službeni jezik, srpski je jezik kojim najviše ljudi govori kod kuće, a 38% odraslih zna engleski, u Budvi, Kotoru i Tivtu više od polovine. SIM kartica iz EU ovdje je u romingu po ograničenim, ne po domaćim cijenama; kartica iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije ili sa Kosova plaća domaće cijene. Ispod, ukratko: novac, telefon, hitni slučajevi, zdravlje, bezbjednost, pravila na plaži, jezik, radno vrijeme i granica alkohola za vozače, svako sa linkom na detaljnu stranicu.

Zemlja u šest činjenica

Valuta: euro, jedino zakonsko sredstvo plaćanja od marta 2002, uveden bez članstva u EU ili eurozoni.
Pozivni broj +382; vremenska zona srednjoevropsko vrijeme.
Broj za hitne slučajeve 112; direktni brojevi 122 policija, 123 vatrogasci i spašavanje, 124 hitna medicinska pomoć, 129 pomoć na moru.
Vozi se desnom stranom.
Službeni jezik je crnogorski; u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski; ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.
Kandidat za članstvo u EU od decembra 2010, pregovori o pristupanju otvoreni od juna 2012; nije u Šengenu.

Popločana ulica u Kotoru sa maslinama u saksijama pored gvozdene kapije i zelenilom na zidovima — Mirna ulica u KotoruFoto: Jocelyn Erskine-Kellie, CC BY-SA 4.0

Novac: euro, naknade na bankomatima i limit za gotovinu

Cijene su u eurima i nema šta da se mijenja. Tri od jedanaest banaka objavljuju koliko košta podizanje gotovine stranom karticom: 5,88 € u Hipotekarnoj banci, 5,99 € u NLB Banci i 1%, najmanje 5,99 €, u CKB-u; ostalih osam ne objavljuje iznos. Naknade za konverziju, mreže banaka i bankomati po gradovima su na stranici bankomati, kartice i gotovina. Gotovina od 10.000 € ili više mora se prijaviti na granici, pri ulasku i pri izlasku.

Telefon i internet: SIM kartice i roming

SIM kartice i eSIM prodaju tri operatera: Crnogorski Telekom, One Crna Gora i m:tel. Njihovi turistički paketi, dokumenta potrebna za kupovinu i prodavnice upoređeni su na stranici SIM kartica i eSIM. Oba aerodroma imaju besplatan Wi-Fi.

Roming radi na dva načina. Ako je vaš operater sa Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Kosovo), u Crnoj Gori od 1. jula 2021. plaćate domaće cijene, uz pravilo fer korišćenja. SIM kartica iz EU domaće cijene ne dobija: roming između EU i Zapadnog Balkana počiva na dobrovoljnoj deklaraciji iz 2022, koju su potpisala sva tri crnogorska operatera i koja cijenu podataka ograničava na 18 € po GB od 1. oktobra 2023, 14 € po GB od 2026. i 9 € po GB od 2028, kod operatera potpisnika.

Brojevi za hitne slučajeve

112: jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve. Centar OKC 112 koordinira ostale službe, a njegovi operateri govore više jezika. Telefoni u romingu pri ulasku u zemlju dobijaju SMS o broju 112.
122 policija · 123 zaštita i spašavanje (vatrogasci) · 124 hitna medicinska pomoć · 129 pomoć na moru.
Pozivi su besplatni. Pomoć na putu Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG): 19807 (s telefona u Crnoj Gori).

Stranica o hitnim slučajevima i zdravlju navodi jedinicu hitne medicinske pomoći u svakoj opštini.

Zdravstvena zaštita za posjetioce

Da li se liječite besplatno zavisi od sporazuma između vaše države i Crne Gore. Sporazumi o socijalnom osiguranju postoje s Austrijom, Belgijom, Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Hrvatskom, Češkom, Mađarskom, Luksemburgom, Sjevernom Makedonijom, Rumunijom, Srbijom, Slovačkom, Slovenijom, Švajcarskom, Turskom i Albanijom. Sporazumi s Austrijom, Belgijom, Hrvatskom, Češkom, Rumunijom, Slovačkom i Turskom sadrže odredbu o hitnoj zdravstvenoj zaštiti tokom privremenog boravka; švajcarski uređuje penzije. Za ostale države pitajte svog osiguravača šta važi.

Putnici iz Ujedinjenog Kraljevstva: sporazum o reciprocitetu britanskim državljanima daje besplatno hitno liječenje, ali samo uz potvrdu o pravu koju izdaje crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje. Traži se s važećim britanskim pasošem i karticom GHIC, unaprijed ili što prije nakon hitnog prijema. Potvrda daje besplatno ili subvencionisano liječenje u državnim ustanovama; bez nje se plaća, a plaćeni računi se ne refundiraju. Svi ostali treba da imaju putno osiguranje. Bolnice, domovi zdravlja i privatne klinike su u imeniku bolnica; Dom zdravlja Tivat u sezoni ima turističku ambulantu.

Apoteke

Nekoliko apoteka radi 0-24; prikazane su ispod i na vrhu imenika apoteka. Imenik obuhvata državne Montefarmove apoteke, privatne apoteke s ugovorom s Fondom za zdravstveno osiguranje i druge privatne apoteke, s radnim vremenom gdje je poznato. Raspored dežurnih apoteka ne postoji, pa su one koje rade 0-24 noćna opcija.

Montefarm, Apoteka Gojko Darić 1
Otvoreno 0-24
Apoteka · Javna · Nikšić
Narodnih heroja br.8, Nikšić
+382 67 148 355

Montefarm, Apoteka Kruševac
Otvoreno 0-24
Apoteka · Javna · Podgorica
Bul.Sv.Petra Cetinjskog br.45/a, Podgorica
+382 67 148 331
Apoteka "BENU Budva Autobuska"
Otvoreno 0-24
Apoteka · Privatna · Budva
Mediteranski sportski centar br 11, Budva
+382 67 249 608 · +382 33 455 082
Apoteka BENU Moskovska
Otvoreno 0-24
Apoteka · Privatna · Podgorica
Moskovska 22, Podgorica
+382 67 202 984

Provjereno 02.11.2026

Izvori

montefarm.co.me: Montefarm: Lokacije naših apoteka

fzocg.me: Health Insurance Fund: private pharmacies under contract 13.10.2025-12.10.2027 (list of 20.06.2026)

apoteke.me: apoteke.me: Apoteka BENU Autobuska (category "Dežurne apoteke 00-24h") · apoteke.me: Apoteka BENU Moskovska

openstreetmap.org: OpenStreetMap: node 6533833185 (pharmacy, opening_hours 24/7) · OpenStreetMap: node 2270743857 (pharmacy)

Bezbjednost

Džeparenja ima na turističkim mjestima, plažama, aerodromima i u javnom prevozu, a požari su česti od aprila do oktobra. Lični dokument nosite uvijek: stranac mora imati kod sebe putnu ispravu ili ličnu kartu i pokazati je na zahtjev ovlašćenog službenog lica (Zakon o strancima, čl. 145). Kriminal, putevi, more, planine i koga pozvati su u tekstu Da li je Crna Gora bezbjedna?

Na plaži: zastavice, spasioci, slobodan pristup

Pravila na kupalištima donosi Morsko dobro, javno preduzeće koje upravlja obalnim pojasom. Na kupalištima pod zakupom polovina kupališta mora ostati bez ležaljki i suncobrana; uz vodu ide slobodan pojas širok najmanje 3 m (1 m na kupalištima do 500 m²); a slobodan prolaz do mora širok najmanje 1 m mora postojati na svakih 20 m. Zastavice: zelena znači bezbjedno kupanje, žuta ograničeno i moguće opasno, crvena zabranjeno ili nema spasioca na dužnosti. Spasilaca je u julu i avgustu po jedan na 50 m obale, a u ostalim mjesecima sezone od maja do oktobra po jedan na 100 m. Table na kupalištima moraju biti na crnogorskom i engleskom. Plavu zastavicu je 2026. imalo 36 kupališta: Budva 18, Ulcinj 11, Bar 4, Tivat 2, Herceg Novi 1. Svaka plaža ima svoju stranicu u odjeljku plaže.

Jezik: koji se jezik govori u Crnoj Gori

Crnogorski je službeni jezik prema članu 13 Ustava; srpski, bosanski, albanski i hrvatski su u službenoj upotrebi, a ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. Na popisu 2023. stanovnici su izjavili i maternji jezik i jezik kojim uobičajeno govore:

Jezik	Maternji jezik	Uobičajeno govori
srpski	43,18%	43,52%
crnogorski	34,52%	36,23%
bosanski	6,97%	6,68%
albanski	5,25%	4,49%
ruski	2,36%	2,21%
srpskohrvatski	2,08%	1,51%

Albanski je maternji jezik 74,28% stanovnika Ulcinja, 60,25% Tuzi i 34,15% Gusinja. Informativne table na kupalištima moraju biti na crnogorskom i engleskom.

Govori li se engleski?

Često, najviše na primorju. Na popisu 2023. je 229.558 od 511.189 stanovnika starijih od 15 godina, oko 45%, izjavilo da zna bar jedan strani jezik (po sopstvenoj ocjeni: razumije, govori, čita i piše): 164.180 zna jedan, 53.261 dva, a 12.117 tri ili više. Engleski vodi sa 37,97% odraslih, zatim ruski 7,46%, italijanski 4,83%, njemački 3,72%, francuski 2,01% i španski 1,02%. Više od polovine odraslih zna engleski u Budvi (54,06%), Kotoru (54,05%) i Tivtu (51,15%), 47,02% u Herceg Novom i 46,83% u Podgorici, a najmanje u Petnjici (13,74%), Plužinama (16,37%) i Šavniku (17,54%). Ruski je najjači na sjeveru, u Žabljaku (18,27%), Mojkovcu (15,67%), Šavniku (15,43%), Plužinama (14,51%) i Kolašinu (13,25%); italijanski u Kotoru (14,88%), Cetinju (9,42%) i Tivtu (9,04%); njemački u Ulcinju (12,12%), Petnjici (9,05%) i Rožajama (8,54%). Engleski je obavezan predmet od prvog razreda osnovne škole, a drugi strani jezik od šestog razreda.

Radno vrijeme, nedjelje i praznici

Državni praznici i pravilo o dva neradna dana su na stranici praznici; zatvaranje prodavnica nedjeljom i praznicima na stranici kupovina. Radno vrijeme svake pošte je u imeniku pošta.

Alkohol i vožnja

Granica za vozače je 0,3 g/kg, a nula za vozače do 24 godine ili s manje od 12 mjeseci iskustva (čl. 182 i 182a). Za 0,3 do 0,5 g/kg kazna je od 150 do 300 €, od 0,5 do 1 od 300 do 600 €, od 1 do 2 od 500 do 1.000 € ili zatvor do 60 dana, a 2 i više zatvor od 15 do 60 dana. Ostala saobraćajna pravila su na stranici vožnja.

Česta pitanja

Koja je valuta u Crnoj Gori?

Euro. Jedino je zakonsko sredstvo plaćanja od marta 2002, iako Crna Gora nije u EU ni u eurozoni. Lokalne valute za mijenjanje nema.

Koji bankomati nemaju proviziju?

Nijedna banka je ne oglašava. Hipotekarna banka stranoj kartici naplaćuje 5,88 €, NLB Banka 5,99 €, a CKB 1% (najmanje 5,99 €); ostalih osam banaka ne objavljuje iznos.

Koji se jezik govori u Crnoj Gori?

Crnogorski je službeni jezik prema Ustavu; srpski, bosanski, albanski i hrvatski su u službenoj upotrebi. Na popisu 2023. srpski je jezik kojim najviše ljudi uobičajeno govori (43,52%), zatim crnogorski (36,23%), bosanski (6,68%) i albanski (4,49%).

Govori li se engleski u Crnoj Gori?

Na popisu 2023. je 37,97% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo da zna engleski, a u Budvi, Kotoru i Tivtu više od polovine. Slijede ruski (7,46%), italijanski (4,83%) i njemački (3,72%).

Gdje kupiti SIM karticu?

Kod jednog od tri operatera: Crnogorski Telekom, One Crna Gora ili m:tel. Stranica SIM kartica i eSIM upoređuje njihove turističke pakete i navodi šta je potrebno za kupovinu.

Da li roming iz EU radi u Crnoj Gori?

Radi, ali ne po domaćim cijenama. Prema dobrovoljnoj deklaraciji operatera, cijena podataka iz mreža EU ograničena je na 14 € po GB u 2026, a od 2028. pada na 9 €. Korisnici sa Zapadnog Balkana plaćaju domaće cijene.

Koji je broj za hitne slučajeve?

112 za sve; 124 direktno za hitnu pomoć, 122 policija, 123 zaštita i spašavanje, 129 na moru. Pozivi su besplatni.

Da li je zdravstvena zaštita besplatna za turiste?

Samo na osnovu sporazuma. Imaoci britanske kartice GHIC dobijaju besplatno ili subvencionisano hitno liječenje uz potvrdu o pravu Fonda za zdravstveno osiguranje (plaćeni računi se ne refundiraju), a državljani Austrije, Belgije, Hrvatske, Češke, Rumunije, Slovačke i Turske imaju odredbu o hitnoj zaštiti u svojim sporazumima. Ostali treba da provjere sporazum svoje države; pogledajte stranicu o hitnim slučajevima i zdravlju.

Koliko gotovine mogu unijeti u Crnu Goru?

Bilo koji iznos, ali gotovina od 10.000 € ili više mora se prijaviti na granici, pri ulasku i pri izlasku.

Kolika je dozvoljena granica alkohola za vozače?

0,3 g/kg, a nula za vozače do 24 godine ili s manje od 12 mjeseci iskustva. Od 0,3 do 0,5 g/kg kazna je od 150 do 300 €; od 2 g/kg zatvor od 15 do 60 dana.

Moram li nositi pasoš?

Da. Stranac mora imati kod sebe putnu ispravu ili ličnu kartu i pokazati je na zahtjev ovlašćenog službenog lica (Zakon o strancima, čl. 145).

Da li je plaža besplatna?

Polovina svakog kupališta pod zakupom mora ostati bez ležaljki i suncobrana, sa slobodnim prolazom do mora najmanje na svakih 20 m, pa svoj peškir možete prostrti uvijek. Ležaljke na opremljenoj polovini se plaćaju.