Pređi na sadržaj
112

Manastir Podmaine, zvan i Podostrog, aktivan je pravoslavni manastir Mitropolije crnogorsko-primorske oko 2 km sjeverno od Starog grada Budve, na uzvišenju iznad budvanskog polja pod brdom Ostrog. Ima dvije crkve: malu crkvu iz 15. vijeka s freskama obnovljenim 1630. i veliku crkvu Uspenja Bogorodice podignutu 1747. Ovdje je 1735. umro vladika Danilo, rodonačelnik dinastije Petrović, a Njegoš je tu zimovao i napisao dio Gorskog vijenca. Od Starog grada Budve udaljen je 2,8 km putem (8 minuta) ili 31 minut pješke.

Na ovoj stranici

  1. 1Dva imena, dva mjesta
  2. 2Istorija
  3. 3Šta vidjeti
  4. 4Posjeta
  5. 5Crkva Svete Petke u mainskom polju
  6. 6Kako doći
  7. 7U blizini
  8. 8Pitanja
  9. 9Mapa
  10. 10Udaljenosti i parking
  • Crkve Mala crkva iz 15. vijeka s freskama iz 1630. i crkva Uspenja iz 1747.
  • Ličnosti Vladika Danilo umro je ovdje 1735; Njegoš je tu napisao Svobodijadu i dio Gorskog vijenca
  • Slava Uspenje Presvete Bogorodice (Velika Gospojina), 28. avgust, s liturgijom i litijom oko crkve
  • Posjeta Aktivan muški manastir; radno vrijeme i ulaz nisu objavljeni
  • Gdje Mainski put, iznad Budve: 2,8 km autom od Starog grada, 1,9 km pješke od Slovenske plaže

Dva imena, dva mjesta

Dobro je znati: Dva mjesta kod Budve nose ime Podmaine. Ova stranica govori o manastiru Uspenja na padini pod brdom Ostrog, onom s istorijom Njegoša i vladike Danila, koji se zove i Podostrog. Ime Podmaine potiče od nekadašnjeg manastira u mainskom polju ispod njega, od kojeg je ostala samo crkva Svete Petke; ime Podmaine koristi se i samo za tu crkvu, a ovaj manastir se tada zove Podostrog. Crkva Svete Petke opisana je u posebnom odjeljku niže.

Crkva manastira Podmaine sa strane: zidovi od svijetlog kamena s tankim crvenkastim prugama, dva lučna prozora, vrata s oslikanom ikonom iznad i četvrtasti tambur s krstom na krovuPrikaži u punoj veličini
Crkva manastiraFoto: Djordjes at Serbian Wikipedia, CC BY-SA 3.0 rs

Istorija

Po predanju manastir potiče iz vremena Crnojevića. Mala crkva se po arhitekturi datira u 15. vijek, kao zadužbina Crnojevića podignuta na ruševinama starije crkve. Prvi pisani pomen je iz 1630, kada je njene freske obnovio jeromonah Visarion iz Cetinjskog manastira, u vrijeme vladike Ruvima. Manastir je jedno vrijeme bio rezidencija cetinjskih mitropolita.

Ulazni luk manastira Podmaine od prugastog kamena s velikim krstom na vrhu, mozaici svetitelja s obje strane, otvorena gvozdena kapija i iza crkva s kamenim tamburomPrikaži u punoj veličini
Ulazna kapija manastiraFoto: Островский Александр (Alexostrov), CC BY-SA 3.0

Vladika Danilo I, rodonačelnik dinastije Petrović, umro je ovdje 1735. i tu je sahranjen; njegovi posmrtni ostaci ostali su do 1850-ih, kada ih je knjaz Danilo prenio na Cetinje, gdje danas leže u Mauzoleju vladike Danila na Orlovom kršu. Vladika Sava Petrović podigao je veliku crkvu Uspenja 1747; drugi izvori gradnju smještaju u 1747-1756. i pripisuju je zajedno vladikama Savi i Vasiliju. U drugoj polovini 18. vijeka Venecija je dvaput pokušala da zauzme manastir, a kasnije je francuski general Marmont tražio od Petra I da u njega smjesti posadu i bio odbijen.

Petar II Petrović Njegoš volio je da ovdje provodi zime. U Podmainama je 1835. napisao Svobodijadu i dio Gorskog vijenca. Godine 1837. morao je Podmaine i manastir Stanjeviće ustupiti Austriji, a tim novcem podigao je novu rezidenciju na Cetinju, Biljardu, završenu 1839. Manastir je potom zapušten: bio je austrijska vojna postaja, pa vlasništvo sveštenika Filipa Tanovića; obje crkve spaljene su u Bokeljskom ustanku 1869; u Prvom svjetskom ratu u njemu su bili austrijski garnizon i zatvor. Konaci su ostali u vlasništvu porodice Tanović do nacionalizacije 1953. Zemljotres 15. aprila 1979. teško ga je oštetio.

Obnova je počela u martu 1995. na inicijativu mitropolita Amfilohija. Crkva i konaci osvećeni su 2000, a novi živopis 2002. Akvarel Teodora Karačaja iz 1848. prikazuje manastir s kulom i istočnom ulaznom zgradom koje više nema.

Šta vidjeti

Mala crkva stoji u središtu kompleksa, na sjeverozapadnom kraju, a uz nju su stari i novi konak. Posvećena je Vavedenju Bogorodice; u nekim opisima obje crkve su posvećene Uspenju. Njene freske iz sredine 17. vijeka, rad nepoznatog majstora, bliske su slikarstvu rađenom za Pećku patrijaršiju pod osmanskom vlašću, s mnogo scena zbijenih u vrlo mali prostor. Nije objavljeno da li je ova crkva otvorena za posjetioce van bogosluženja.

Popločana kamena terasa manastira Podmaine s niskim zidićem, na kraju okrugli zvonik sa zvonom, pored visoki čempres i kameni konaci, iza zeleno brdoPrikaži u punoj veličini
Terasa i zvonikFoto: Misa.stefanovic.07, CC BY-SA 4.0

Uz nju je velika crkva Uspenja (Velika Gospa) iz 1747. Ispred je široka kamena terasa s ukrašenom četvorougaonom bistijernom: terasu je sagradio vladika Sava, a Njegoš ju je obnovio i ukrasio, i njemu se pripisuje bistijerna. S terase pogled seže preko Budvanskog zaliva, ostrva Sveti Nikola i otvorenog mora. U kompleksu su i zvonik, stari mlin i obnovljeni konaci. Riječ je o aktivnom muškom manastiru s igumanom i bratstvom, u kojem se održavaju sabori sveštenstva i monaštva eparhije.

Posjeta

Podmaine je živ manastir. Radno vrijeme, ulaz i pravila za posjetioce nisu objavljeni: obucite se kao za svaku crkvu i raspitajte se u Turističkoj organizaciji Budva ako želite da budete sigurni da ćete ući. Manastirska slava je Uspenje Presvete Bogorodice 28. avgusta, s liturgijom i litijom oko crkve.

Crkva Svete Petke u mainskom polju

Od nekadašnjeg manastira Podmaine na sjeveroistoku budvanskog polja, uz put koji vodi ka Podostrogu, sačuvana je samo crkva Svete Petke, i ona je u upotrebi. To je jednostavna građevina s preslicom na tri otvora. Pisani izvori bilježe raniji ikonostas iz 1747. Rafaila Dimitrijevića iz Risna, slikara bokeljske škole; današnji je iz sredine 19. vijeka, rad Nikole Aspiotija s Krfa. Pisani izvori u blizini smještaju manastirsku crkvu Svetog Marka. Crkva je bila zborno mjesto plemena Maina i njena slava i danas okuplja ljude; dan slave različiti izvori navode različito.

Kako doći

Autom je manastir udaljen 2,8 km od Starog grada Budve (8 minuta) i 3,1 km od plaže Mogren (6 minuta); adresa je Mainski put. Pješke je 1,9 km od Slovenske plaže (23 minuta) i 2,6 km od Starog grada (31 minut), uzbrdo. Dalje: manastir Praskvica 8,3 km (15 minuta), Kotor 22,3 km (30 minuta), Cetinje i Mauzolej vladike Danila 31,0 km (45 minuta). Parking kod manastira nije dokumentovan.

U blizini

Pitanja

Da li su Podmaine i Podostrog isti manastir?

Manastir Podmaine i Podostrog su dva imena istog manastira Uspenja pod brdom Ostrog iznad Budve; ime Podmaine vezuje se i za crkvu Svete Petke u mainskom polju, ostatak starijeg manastira.

Ko je vezan za manastir Podmaine?

U manastiru Podmaine umro je 1735. vladika Danilo, rodonačelnik dinastije Petrović, a Njegoš je tu zimovao i napisao Svobodijadu i dio Gorskog vijenca.

Može li se posjetiti manastir Podmaine?

Manastir Podmaine je aktivan manastir bez objavljenog radnog vremena i ulaznice; slava s litijom je 28. avgusta.

Hronologija

  1. 15. vijek

    Crkva Crnojevića

    Mala crkva podignuta je kao zadužbina Crnojevića na ruševinama starije crkve; predanje početke manastira smješta u ovo doba.

  2. 1630.

    Prvi pomen

    Jeromonah Visarion s Cetinja obnavlja freske male crkve u vrijeme vladike Ruvima: prvi pisani pomen manastira.

  3. 1735.

    Vladika Danilo

    Vladika Danilo I, rodonačelnik dinastije Petrović, umire u manastiru i tu je sahranjen; posmrtni ostaci prenijeti su na Cetinje 1850-ih.

  4. 1747.

    Crkva Uspenja

    Vladika Sava Petrović podiže veliku crkvu Uspenja (drugi izvori: 1747-1756, s vladikom Vasilijem).

  5. 1835-1837.

    Njegoš i ustupanje

    Njegoš, koji zimuje u Podmainama i tu piše Svobodijadu i dio Gorskog vijenca, mora da ustupi manastir Austriji; tim novcem gradi Biljardu na Cetinju (1839).

  6. 1869.

    Požar

    Obje crkve spaljene su u Bokeljskom ustanku; u Prvom svjetskom ratu manastir je austrijski garnizon i zatvor.

  7. 1979.

    Zemljotres

    Zemljotres 15. aprila teško oštećuje manastir.

  8. 1995-2002.

    Obnova

    Obnova počinje na inicijativu mitropolita Amfilohija; crkva i konaci osvećeni 2000, novi živopis 2002.

Najbliža mjesta

Druge crkve i manastiri

Prvo najbliže putem

Kako provjeravamo činjenice