Pređi na sadržaj
112

Manastir Savina je pravoslavni manastir 2 km istočno od Herceg Novog, u mediteranskom zelenilu iznad zaliva. Čine ga dvije crkve Uspenja Bogorodice, Mala s freskama iz 15. vijeka i Velika građena 1777-1799, konak s jednom od najbogatijih manastirskih riznica u Crnoj Gori i crkva Svetog Save na brdu iznad, s pogledom koji seže do Lovćena. Manastir je aktivan.

Na ovoj stranici

  1. 1Šta se vidi
  2. 2Istorija ukratko
  3. 3Kako doći
  4. 4Posjeta
  5. 5U blizini
  6. 6Pitanja
  7. 7Mapa
  8. 8Udaljenosti i parking
Manastir Savina među borovima i čempresima na padini iznad Bokokotorskog zalivaPrikaži u punoj veličini
Manastir Savina među borovima i čempresima na padini iznad Bokokotorskog zalivaFoto: Lessormore, CC BY-SA 4.0

Šta se vidi

  • Mala crkva Uspenja. Najstariji sloj fresaka potiče iz sredine 15. vijeka i stilski je blizak Lovru Dobričeviću, ispod sloja iz 1565; najnovije slikarstvo je iz 1831. Natpis na fresci iznad unutrašnjih vrata navodi 1030. kao godinu osnivanja, ali stil upućuje na 15. vijek, doba Kosača.
  • Velika crkva Uspenja, koju je 1777-1799. gradio protomajstor Nikola Foretić s Korčule; zapisi kažu da je u prvih osam godina radilo 8.454 radnika. U građevini se miješaju vizantijski, romaničko-grčki i barokni oblici. Ikonostas je 1795. oslikao pop Simeon Lazović iz Bijelog Polja sa sinom Aleksejem.
  • Ikona Savinske Bogorodice, dar porodice kapetana Josifa Komnenovića iz Tople, koju poštuju vjernici svih vjera; predanje joj pripisuje spas manastira od mletačkog kapetana Đermana. Mala ikona Bogorodice u Velikoj crkvi dar je carice Katarine Velike.
  • Riznica u konaku: kristalni krst Svetog Save iz 13. vijeka, tvrdoški relikvijar (1615), plaštanica (1642), srebrni petohljebnik (1648), putir (1650), jevanđelje (1685), portret Petra Velikog i rezbareni ručni i oltarski krstovi. Biblioteka čuva vrijedne knjige i dokumente.
  • Crkva Svetog Save na brdu iznad kompleksa: jednobrodna, duga oko 9,5 m, široka 6 m i visoka 6 m, sa zvonikom na preslicu i okulusom iznad zapadnih vrata, grobljem pored nje i pogledom preko zaliva do Lovćena.
Izblijedjele zidne slike svetaca u maloj crkvi manastira SavinaPrikaži u punoj veličini
Izblijedjele zidne slike svetaca u maloj crkvi manastira SavinaFoto: Lessormore, CC BY-SA 4.0

Istorija ukratko

Po predanju, crkvu Svetog Save podigao je sam Sveti Sava u 13. vijeku; po njemu su manastir i selo dobili ime. Mala crkva po najstarijim freskama pripada 15. vijeku, s kasnijim slikanjem 1565. i 1831. Godine 1703. Dimitrije Daskal izradio je carske dveri i veliko Raspeće, a njegov sin Rafailo naslikao je glavnu ikonu Uspenja. Velika crkva podignuta je 1777-1799, s ikonostasom iz 1795. U manastiru je dugo godina radila škola.

Ikonostas u crkvi manastira Savina, Herceg NoviPrikaži u punoj veličini
Ikonostas u crkvi manastira Savina, Herceg NoviFoto: Lessormore, CC BY-SA 4.0

Kako doći

Manastir je u Manastirskoj ulici 21 u naselju Savina, istočno od centra grada. Od Starog grada udaljen je 2,4 km autom, oko 4 minuta, ili 1,5 km pješke, oko 18 minuta. Ni manastir ni turistička organizacija ne opisuju parking.

Posjeta

Savina je aktivan manastir. Vrijeme otvaranja crkava i riznice, eventualna ulaznica i pravila fotografisanja nijesu objavljeni; provjerite na licu mjesta ili telefonom manastira +382 31 345 300. Kao i u svakoj pravoslavnoj crkvi, pokrijte ramena i koljena i pitajte prije fotografisanja unutra.

U blizini

Pitanja

Koliko je star manastir Savina? Mala crkva manastira Savina ima freske iz sredine 15. vijeka, crkva Svetog Save se po predanju vezuje za 13. vijek, a Velika crkva građena je 1777-1799.

Može li se posjetiti riznica Savine? Manastir Savina ne objavljuje radno vrijeme riznice ni ulaznicu, pa pitajte u manastiru ili pozovite +382 31 345 300 prije polaska.

Koliko je manastir Savina udaljen od Herceg Novog? Manastir Savina je 2 km istočno od Starog grada Herceg Novog: 1,5 km pješke (oko 18 minuta) ili 2,4 km autom.

Kako se obući za manastir Savina? Manastir Savina je aktivan pravoslavni manastir, pa pokrijte ramena i koljena i pitajte prije fotografisanja unutra.

Istorija

  1. 13. vijek

    Crkva Svetog Save

    Predanje pripisuje Svetom Savi malu crkvu Svetog Save na brdu; po njemu su manastir i selo dobili ime.

  2. Sredina 15. vijeka

    Mala crkva

    Najstariji sloj fresaka Male crkve Uspenja, stilski blizak Lovru Dobričeviću; preslikavana 1565. i 1831.

  3. 1703.

    Daskalov rad

    Dimitrije Daskal izrađuje carske dveri i veliko Raspeće; njegov sin Rafailo slika glavnu ikonu Uspenja.

  4. 1777-1799.

    Velika crkva

    Nikola Foretić s Korčule gradi Veliku crkvu Uspenja; 8.454 radnika u prvih osam godina. Ikonostas Simeona i Alekseja Lazovića 1795.

Najbliža mjesta

Druge crkve i manastiri

Prvo najbliže putem

Kako provjeravamo činjenice