Pređi na sadržaj
112

Tivatska solila, ili Solila, specijalni su rezervat prirode od oko 150 ha slatine u Krtoljskom zalivu, preko puta centra Tivta. Zaštićena 2008. i Ramsar područje od 30. januara 2013, Solila su jedno od posljednjih staništa slatinske vegetacije na istočnoj obali Jadrana i odmorište ptica na jadranskom selidbenom putu; zabilježeno je 185 vrsta ptica. Ulaz je besplatan, a pješačke i biciklističke staze sa klupama vode do dvije osmatračnice. Rezervat je 6,1 km putem od centra Tivta, oko 13 minuta kolima.

Na ovoj stranici

  1. 1Rezervat, a ne park prirode
  2. 2Ptice tokom godine
  3. 3Slatina i ostali živi svijet
  4. 4So i glina: istorija
  5. 5Posjeta
  6. 6Kako stići
  7. 7Pitanja
  8. 8Mapa
  9. 9Udaljenosti i parking
Plitki kanali i crvenkaste slane livade Tivatskih solila, šumovita brda na drugoj obaliPrikaži u punoj veličini
Tivatska solila sa ivice rezervataFoto: Milica Buha, CC BY-SA 4.0

Rezervat, a ne park prirode

Specijalni rezervat prirode stroža je kategorija od parka prirode. Proglašava ga Vlada po Zakonu o zaštiti prirode, koji u njemu zabranjuje isušivanje, gradnju, kretanje van staza, branje biljaka i sidrenje; posjete se odvijaju pod uslovima upravljača. Solila su prvo zaštićeno područje te vrste na crnogorskoj obali. Od 2014. njima upravlja JP Morsko dobro. Područje je i značajno za ptice (IBA, od 2009), Emerald stanište po Bernskoj konvenciji i na preliminarnoj listi Natura 2000. Ramsar navodi površinu od 150 ha, upravljač oko 140 ha. Rezervat leži između potoka Odoljenštica i Koložun i obuhvata i podmorski lokalitet Jankove vode.

Ptice tokom godine

Ptice močvarice ovdje zimuju i odmaraju se na putu između sjeverne i istočne Evrope i Afrike. U plitkom moru ispred rezervata česti su kormorani, gnjurci, galebovi, liske i patke, a u plićacima se hrane šljukarice i čaplje; siva čaplja, velika bijela i mala bijela čaplja ostaju cijelo ljeto. U proljeće i na jesen makija i otvoreni tereni pune se malim pjevačicama, pliskama, bijelkama, travarkama i lastama, a iznad močvare love eje. Ramsar među pticama na seobi navodi muljaču, velikog pozviždača i patku njorku, kao i regionalnu populaciju malog vranca.

Krajem proljeća i ljeti dno starih bazena presuši i močvarica je manje; tada se gnijezde mediteranske vrste poput svračaka, strnadica i grmuša. Najbolji mjeseci su vrijeme seobe, od kraja februara do aprila i od avgusta do novembra; najbolje doba dana je od pola sata prije do oko četiri sata poslije izlaska sunca, i ponovo kasno popodne.

Busenje morske site na slanim livadama Tivatskih solila, iza žuti cvjetni grmPrikaži u punoj veličini
Morska sita na slanim livadama SolilaFoto: Milica Buha, CC BY-SA 4.0

Slatina i ostali živi svijet

Halofite, biljke slanog tla, glavna su vegetacija rezervata. Caklenjača (Salicornia europaea), koja na jesen pocrveni, kao jednogodišnja vegetacija pokriva oko 78 ha, a mediteranske slane livade još oko 48 ha; ostalo su nasipi, putevi, vodene površine i makija. Oko močvare raste šikara sa čempresima, borovima i maslinama, a uzvišenja pokriva makija, najbolje mjesto za početak posmatranja ptica.

Upravljač je zabilježio 37 vrsta dnevnih leptira i najmanje šest vrsta slijepih miševa. U rezervatu žive šakal, vjeverica, divlja mačka, lisica i jazavac, a stigao je i invazivni mali indijski mungos. Među gmizavcima su barska kornjača i blavor, a gotovo svaki gmizavac nađen ovdje zaštićen je zakonom.

So i glina: istorija

Solila se prvi put pominju u knjigama kotorskih notara 1333, a dokument iz 1425. navodi njih 109. Za Nemanjića je Kotor bio jedan od četiri trga soli, a u 14. i 15. vijeku solane su prelazile od Kotorske opštine do Balšića, Crnojevića i zetskog mitropolita. Pod osmanskom vlašću Solila su donosila oko 81 % prihoda Grblja. Proizvodnja soli najvjerovatnije je prestala u drugoj polovini 18. vijeka, kada je Venecija zabranila male solane da zaštiti svoje, a u 19. vijeku preko močvare je na nasipu izgrađen put Tivat-Krtoli.

Nova solana građena je od 1959. do 1963. i so je u njoj brana samo dvije sezone, 1963. i 1964, dok je nije ugasila jeftinija sjevernoafrička so; njena pogonska zgrada iz 1959. još stoji. Od 1908. fabrika Prva bokeška glinena industrija na Trstenu vadila je glinu iz starih bazena, pa su neki djelovi niži i drže vodu; ostali su okretna stanica njene male žičare, betonske stope i fabrički dimnjak. Ramsar bilježi i helenističku i rimsku keramiku nađenu na lokalitetu, među njom ulomke korintskih čaša iz 6. vijeka prije nove ere.

Betonski zidovi nekadašnje solane preko kanala u Tivatskim solilima, pored njih rascvjetala žutilovkaPrikaži u punoj veličini
Ostaci nekadašnje solaneFoto: Milica Buha, CC BY-SA 4.0

Posjeta

Ulaz je besplatan. Kroz rezervat vode pješačke i biciklističke staze sa klupama, dvije kule služe za posmatranje ptica, a na putu za Krtole je vidikovac. Mapa upravljača prikazuje granicu rezervata, pješačku stazu, vidikovac, info punkt i osmatračnice. Kontakt upravljača za rezervat je rezervat.prirode.solila@gmail.com.

Kako stići

Solila su na lokalnom putu od Tivta prema Radovićima. Udaljenosti putem do rezervata:

OdPutemVožnja
Tivat6,1 kmoko 13 min
Kotor10,8 kmoko 17 min
Budva25,1 kmoko 33 min
Podgorica87,4 kmoko 1 h 52 min

Kalardovo je plaža na istoj strani zaliva. Druga močvara na obali je Ulcinjska solana kod Ulcinja, mnogo veći park prirode na krajnjem jugu.

Pitanja

Da li je ulaz u Tivatska solila besplatan?

Da, ulaz u rezervat Tivatska solila u Tivtu je besplatan, a na stazama su klupe i dvije osmatračnice za ptice.

Kada je najbolje posmatrati ptice na Tivatskim solilima?

Vrijeme seobe je najbolje na Tivatskim solilima, od kraja februara do aprila i od avgusta do novembra, u prvim satima nakon izlaska sunca ili kasno popodne.

Da li su Tivatska solila park prirode?

Ne, Tivatska solila su specijalni rezervat prirode, stroža kategorija od parka prirode, zaštićena od 2008. i Ramsar područje od 2013.

Ko upravlja Tivatskim solilima?

JP Morsko dobro upravlja Tivatskim solilima od 2014. godine.

Koliko su Tivatska solila udaljena od Tivta?

Tivatska solila su 6,1 km putem od centra Tivta, oko 13 minuta kolima, na lokalnom putu prema Radovićima.

Najbliža mjesta

Drugi parkovi prirode

Prvo najbliže putem

Kako provjeravamo činjenice