Ulcinjska solana je park prirode od 1.477 ha nekadašnjih solskih bazena u delti Bojane, odmah uz Ulcinj, blizu granice sa Albanijom. Skupština Opštine Ulcinj proglasila ju je parkom prirode 24. juna 2019, a 1. jula 2019. upisana je kao Ramsar područje br. 2399, močvara od međunarodnog značaja. Zabilježeno je oko 250 vrsta ptica, vodeća vrsta je veliki flamingo, a u proljeće i na jesen bazene u jednom danu može koristiti više od 100.000 ptica močvarica. Do solane vodi Solanski put, 3,8 km od centra Ulcinja, a ulaz se naplaćuje.

Od solane do močvare
U 19. vijeku ovdje je bilo Zoganjsko blato, bočata močvara od oko 25 km² koja se nije mogla preći pješice. Isušivanje je počelo 1913: kanal Port Milena spojio je močvaru sa morem, a nasip ju je odvojio od Bojane, u početku radi suzbijanja malarije. Odluka o gradnji solane donesena je 1920, radovi su počeli 1927, solana je završena 1934, a prva so ubrana je 1935. Rafinerija je podignuta 1970, a mehanizovana proizvodnja od 1984. do 1994. donijela je rekordnu berbu od 59.353 tone u jednoj godini. Proizvodnja soli stala je 2013. Ramsar solanu opisuje kao najveću na Jadranu.
Oko 14,5 km² parka čine solski bazeni, nasipima podijeljeni na nekadašnje bazene za isparavanje, kristalizaciju i rezervoare. Morska voda u njih stiže kroz Port Milenu, pumpnu stanicu na Rtu Đerane i dovodni kanal, a drenažni kanal oko cijele solane zadržava slatku vodu okolnih močvara i polja. Odluka o zaštiti solanu naziva vještačkim i poluprirodnim močvarnim ekosistemom koji karakter čuva samo dok čovjek upravlja vodom.
Ptice i ostali živi svijet
Ramsar solanu svrstava u najvažnije mjesto za zimovanje, gniježđenje i ishranu ptica na istočnoj obali Jadrana i ključno odmorište na jadranskom selidbenom putu. Ramsar broji 252 vrste ptica, od kojih je 20 globalno ugroženo; odluka o zaštiti navodi oko 250 vrsta, sa 17 globalno ugroženih i 69 rijetkih. Zimi je na solani svakog dana više od 15.000 ptica, a najviše ih je za proljećne i jesenje seobe.
Vodeća vrsta je veliki flamingo (Phoenicopterus roseus). Odluka nalaže ostrva za gniježđenje flamingosa u bazenu Jezero II, ostrvca ili splavove za malu i običnu čigru, kućice za gniježđenje šarene utve, hranilište za čaplju kašikaru, upumpavanje vode koje bazen 6 čuva otvorenim za zijavca i strme zemljane nasipe za pčelarice i laste bregunice kod pumpne stanice 31.

U bazenima živi najznačajnija populacija solinarke (Aphanius fasciatus) na istočnoj obali Jadrana. U parku su barska kornjača, vidra i šakal, a Ramsar dodaje i albansku zelenu žabu. U najslanijim bazenima živi salamurski račić. Dno bazena prekrivaju halofite, biljke slanih staništa, poput caklenjače (Salicornia) i vrste Spergularia salina; zajednica Salicornia herbacea u Crnoj Gori opisana je samo ovdje. Otkad je proizvodnja soli stala, ovoj vegetaciji prijeti da je potisnu obične biljke, što bi promijenilo i svijet ptica.
Zone i pravila za posjetioce
Park ima tri zone. U prvoj zoni, pod strogom zaštitom, su bazeni u kojima se ptice hrane, gnijezde i zimuju: Jezero 1 i 2, Štojski 1 i 2, Zoganjski 1 i 2, dio bazena za isparavanje i livada. Oko njih nasipom vodi patrolni put, a posjete su dozvoljene samo u ograničenom broju. Druga zona, pod aktivnom zaštitom, je proizvodni dio: bazeni Kneta, kristalizacioni bazeni i rezervoari. Treća zona, za održivo korišćenje, obuhvata staru upravnu zgradu i skladište, rafineriju i prostor za posjetioce.
- Krećite se samo obilježenim stazama; kretanje van njih zabranjeno je u drugoj i trećoj zoni.
- Bez automobila i motora u parku: voziti, zaustavljati se i parkirati smiju samo vozila za održavanje i službena vozila.
- Zabranjeni su lov, hvatanje, rastjerivanje i uznemiravanje ptica i drugih životinja; gnijezda i jaja se ne diraju, naročito u vrijeme gniježđenja, seobe i zimovanja.
- Zabranjeni su branje zaštićenih biljaka, loženje vatre i bacanje otpada.
- Odluka predviđa zabranu letenja dronova i jedrilica iznad solane; opšta pravila su na stranici pravila za dronove.
- Posmatranje ptica, vođenje i snimanje mogu imati posebne naknade koje određuje upravljač.
Posjeta
Ulaz se naplaćuje. Odluka imenuje dvije staze: edukativna je otvorena cijele godine, a ekološka zatvorena od novembra do marta. Staze do pumpne stanice 31 i do stare osmatračnice su prohodne. Upotrebljive osmatračnice nema: od dvije ranije izgrađene jedna se srušila, a druga, na kraju glavnog nasipa između Knete i bazena za isparavanje, nije bezbjedna.
Nekadašnju radničku menzu, od 2006. Muzej ptica i soli, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) pretvorio je u informativni centar za posjetioce, sa predmetima iz stare fabrike i skulpturama ptica solane. Na ulazu nema vodiča ni štampane mape; vođene obilaske i đačke izlete organizuju udruženja za zaštitu prirode i lokalni vodiči, često za datume poput Svjetskog dana močvara. Na putu stoji jedna turistička tabla, na skretanju za Solanski put, a pinovi na internet mapama ne označavaju ulaz: pratite Solanski put, a ne pin usred bazena.

Kada doći
Proljeće i jesen su sezone seobe, kada se u jednom danu više od 100.000 ptica močvarica može zaustaviti radi hrane i odmora. Zimi je na solani svakog dana više od 15.000 ptica. Prstenovanje ptica traje u septembru i oktobru, za jesenje seobe. Od novembra do marta otvorena je samo edukativna staza.
Kako stići
Solana leži između Ulcinja, Bojane i granice sa Albanijom, a do nje vodi Solanski put. Udaljenosti putem do zgrada solane na kraju Solanskog puta:
Velika plaža i Ada Bojana su plaže na istom dijelu obale.
Zaštita i upravljanje
Prije države solanu je štitilo preduzeće: radnički savjet zabranio je lov 1984, a upravni odbor je 2004. proglasio solanu privatnim parkom prirode i zatvorio je za lov, ribolov i posjetioce. Područje značajno za ptice (IBA) je od 1989, park prirode i Ramsar područje od 2019. i kandidat za Emerald područje zajedno sa Velikom plažom, a 2026. predloženo je za mrežu Natura 2000 kao dio područja Bojane.
JP Nacionalni parkovi Crne Gore upravlja solanom od 2016, kroz zakup imovine preduzeća AD Solana "Bajo Sekulić" u stečaju. Izmjenama odluke o proglašenju iz 2025. upravljanje se povjerava društvu koje zajednički osnivaju Vlada i Opština Ulcinj; ugovor o osnivanju potpisan je 30. januara 2026. Plan upravljanja za period 2026-2030 ima cilj da se do 2035. vrati tradicionalna, neindustrijska proizvodnja soli. Druga močvara na obali su Tivatska solila u Tivtu, a jezero uzvodno je Nacionalni park Skadarsko jezero.
Pitanja
Ima li flamingosa na Ulcinjskoj solani?
Da, veliki flamingo je vodeća vrsta ptica Ulcinjske solane, a odluka o zaštiti parka nalaže ostrva za njegovo gniježđenje u bazenu Jezero II.
Može li se posjetiti Ulcinjska solana?
Da, Ulcinjska solana je otvorena za posjetioce na obilježenim stazama i ulaz se naplaćuje; edukativna staza otvorena je cijele godine, a ekološka je zatvorena od novembra do marta.
Kada je najbolje vrijeme za posmatranje ptica na Ulcinjskoj solani?
Proljećna i jesenja seoba su najbolje vrijeme na Ulcinjskoj solani, kada u jednom danu bazene može koristiti više od 100.000 ptica močvarica; zimi je svakog dana prisutno više od 15.000 ptica.
Koliko je Ulcinjska solana udaljena od Ulcinja?
Ulcinjska solana je 3,8 km putem od centra Ulcinja, oko 9 minuta kolima, na kraju Solanskog puta.
Smije li se letjeti dronom iznad Ulcinjske solane?
Ne, odluka o zaštiti Ulcinjske solane predviđa zabranu letenja dronova i jedrilica iznad solskih bazena.
Da li je Ulcinjska solana nacionalni park?
Ne, Ulcinjska solana je park prirode koji je Opština Ulcinj proglasila 2019. i Ramsar područje; JP Nacionalni parkovi Crne Gore upravlja njome kroz zakup od 2016.
Najbliža mjesta
Drugi parkovi prirode
Prvo najbliže putem
Izvori
Ulcinj municipal assembly, Decision declaring Ulcinjska solana Nature Park, no. 02-126/19-24, 24 June 2019 (PDF) · JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Management plan for Ulcinjska solana Nature Park 2026-2030, draft for consultation (DOCX) · Ramsar Sites Information Service, annotated list for Montenegro (Ulcinj Salina, site 2399) · OSRM car routes on OpenStreetMap data (ODbL), times without traffic









