Pređi na sadržaj
eMontenegro

Husein-pašina džamija nalazi se u centru Pljevalja, u ulici Kralja Petra I. Podignuta 1569. kao zadužbina Husein-paše Boljanića, rodom iz obližnjeg sela Boljanići, koji je dospio do carskog vezira, potkupolna je džamija osmanskog perioda s kamenim minaretom visokim 42 m, mermerom dovezenim iz Aleksandrije i unutrašnjošću oslikanom cvjetnim ornamentima i stihovima iz Kurana. Čuva rukopisni Kuran iz 1579. s 352 minijature i ćilim od 400 kg poslat iz Egipta 1573. Džamija je u upotrebi.

Posjeta

Ovo je džamija u upotrebi. Kao u svakoj džamiji, izujte obuću na vratima, pokrijte ramena i koljena (žene i kosu) i izbjegavajte vrijeme namaza. Pored džamije stoje šadrvan, česma za abdest, i sahat-kula visoka 25 m. Pljevlja su daleko od primorja: Žabljak je udaljen 60,2 km (oko 1 sat i 25 minuta autom), Bijelo Polje 68,5 km (oko 1 sat i 55 minuta), a Podgorica 162 km (oko 3 sata i 30 minuta).

Bijeli trijem džamije sa tri prelomljena luka na vitkim stubovima ispod olovne kupole, s podnožjem minareta desno
Trijem Husein-pašine džamije pod olovnom kupolomFoto: Julian Nyča, CC BY-SA 4.0

Šta vidjeti

  • Kupole. Građevina počiva na osnovi glavne kupole, s dvije manje kupole nad mihrabskim zidom i nizom kupola nad trijemom, sve od tesanog kamena.
  • Minaret, 42 m kamena, više puta popravljan i ukrašavan kroz vjekove.
  • Unutrašnjost: mermer iz Aleksandrije, zidovi oslikani cvjetnim motivima i citatima iz Kurana, koje je devet restauratora obnavljalo osam mjeseci u radovima završenim 2006-2007.
  • Kuran iz 1579, naručio ga je Husein-paša: 233 lista od oko 39 puta 28,5 cm, 13 redova na stranici i 352 minijature na zlatnoj podlozi, nepoznatog kaligrafa. Zgradu je prvi put napustio u decembru 2016, za izložbu u Domu vojske u Pljevljima.
  • Ćilim iz 1573, poslat iz Egipta, s kožnom podlogom, težak 400 kg.
  • Dlaka iz Poslanikove brade, koja se pokazuje samo 27. noći ramazana, i stari lunarni kalendar.
Unutrašnjost kupole oslikana velikom geometrijskom rozetom u tamnoplavoj, crvenoj i zlatnoj boji
Oslikana kupola u unutrašnjosti džamijeFoto: Ziegler175, CC BY-SA 3.0

Istorija

Pljevlja su od srednjovjekovnog trga izrasla u osmansku kasabu u drugoj polovini 16. vijeka i od 1576. do 1833. bila sjedište hercegovačkog sandžak-bega. Husein-paša Boljanić, rođen u Boljanićima kod grada, služio je carstvu kao hercegovački sandžak-beg, namjesnik Bagdada i Bosanskog ejaleta i carski vezir. Njegova džamija u rodnom kraju podignuta je 1569. Putopisac Evlija Čelebija u 17. vijeku poredio ju je s carskim džamijama.

Džamija je po starijoj crnogorskoj kategorizaciji svrstana u spomenike kulture prvog reda. Njena restauracija počela je 2003, kada je pljevaljski Rudnik uglja ponudio da je finansira, s prvom donacijom od 250.000 EUR 2005; Građevinski fakultet u Podgorici izradio je studije, sarajevske firme izvele su građevinske i unutrašnje radove, a restauracija je završena 2006-2007. Zid od 80 m oko dvorišta (harema) podignut je 2009. Četiristo pedeseta godišnjica obilježena je 7-9. juna 2019. poštanskom markom i međunarodnom konferencijom o Husein-paši i njegovim zadužbinama.

Rezbarena drvena ulazna vrata džamije u kamenom okviru, okružena oslikanim ornamentom u plavoj, crvenoj i zlatnoj boji
Oslikani ulaz džamijeFoto: Thornjak, CC0

U blizini

Istorija

  1. 1569

    Gradnja

    Zadužbina Husein-paše Boljanića iz Boljanića, hercegovačkog sandžak-bega, namjesnika Bagdada i Bosanskog ejaleta, carskog vezira.

  2. 1573

    Egipatski ćilim

    Iz Egipta je poslat ćilim s kožnom podlogom, težak 400 kg.

  3. 1579

    Kuran

    Husein-paša naručuje rukopisni Kuran: 233 lista, 352 minijature na zlatnoj podlozi.

  4. 1576-1833

    Sjedište sandžak-bega

    Pljevlja su sjedište hercegovačkog sandžak-bega.

  5. 2003-2009

    Restauracija

    Uz sredstva pljevaljskog Rudnika uglja od 2005, restauracija zgrade i oslikane unutrašnjosti završena je 2006-2007; zid harema slijedi 2009.

  6. 7-9. jun 2019.

    450. godišnjica

    Obilježena poštanskom markom i međunarodnom konferencijom o Husein-paši i njegovim zadužbinama.

Na ovim izletima

Kako provjeravamo činjenice

Još: spomenici