Pređi na sadržaj
eMontenegro

Manastir Morača stoji na obali rijeke Morače, uz glavni put Podgorica-Kolašin, 25 km južno od Kolašina. Veliki knez Stefan Vukanović Nemanjić, unuk Stefana Nemanje, podigao je ovaj manastir 1252. kao svoju grobnu crkvu. Njegova freska iz 13. vijeka, gavran hrani proroka Iliju, najstariji je i najpoznatiji njegov živopis, a crkva, mala crkva Svetog Nikole i konaci stoje oko ograđene bašte na putu između Podgorice i sjevera. Aktivan je manastir.

Posjeta

Morača je živi manastir. Posjetioci ulaze kroz kapiju u zidu i preko bašte dolaze do crkava. Kao u svakoj pravoslavnoj crkvi, pokrijte ramena i koljena i pitajte prije fotografisanja fresaka.

Popločana staza između travnjaka i fenjera koja vodi do lučne kapije u manastirskom zidu, sa kupolom crkve iza drveća
Staza do manastirske kapijeFoto: ines lukic, CC BY 3.0

Šta vidjeti

  • Crkva Uspenja Bogorodice, glavna crkva, u raškom stilu, s romaničkim glavnim portalom i ktitorskim natpisom iznad zapadnih vrata.
  • Freske 13. vijeka, među kojima je gavran koji hrani proroka Iliju u pustinji najstarija i najpoznatija. Pripada ciklusu od jedanaest scena iz Ilijinog života.
  • Živopis 16. i 17. vijeka: dvije scene Strašnog suda iz 1577-1578, zapadna fasada koju je 1616. oslikao Georgije Mitrofanović i crkva Svetog Nikole koju je 1639. oslikao Kozma.
  • Crkva Svetog Nikole, mala druga crkva u porti.
  • Konak, boravište monaha, i bašta unutar zidova, uređena travnjacima, podšišanim žbunjem i kamenim stazama.
Klesani kameni portal crkve Uspenja Bogorodice, uokviren izbledjelim freskama svetaca i anđela
Portal crkve Uspenja Bogorodice s freskamaFoto: Ziegler175, CC BY-SA 3.0

Istorija

Stefan Vukanović, sin Vukana i unuk Stefana Nemanje, osnovao je Moraču 1252. kao crkvu u kojoj je namjeravao da bude sahranjen. Kasnije se povukao iz političkog života i zamonašio, a manastir ga je zadržao u sjećanju kao ktitora.

Osmanlije su spalile manastir 1505. i on je stajao napušten oko sedamdeset godina. Monasi Tomo i Mojsije obnovili su ga između 1574. i 1580. uz podršku mještana, prije svega kneza Vukića Vučetića, a slijedile su nove freske: scene Strašnog suda iz 1577-1578, zapadna fasada Georgija Mitrofanovića 1616. i Kozmin živopis crkve Svetog Nikole 1639. Jedna od manastirskih fresaka nagrađena je na međunarodnoj izložbi freskopisa u Parizu. O manastiru je 2006. Srpska akademija nauka i umetnosti objavila naučnu monografiju.

Freska proroka Ilije koji sjedi u kamenitoj pustinji dok mu gavran donosi hranu
Freska proroka Ilije u pustinji, kojeg hrani gavranFoto: Ziegler175, CC BY-SA 3.0

Kako doći

Manastir je uz glavni put kroz dolinu Morače, kratka šetnja od puta do kapije. Vrijeme vožnje bez saobraćaja: Kolašin 25,3 km, oko 37 minuta; Podgorica 45,8 km, oko 1 sat i 5 minuta; Mojkovac 46 km, oko 1 sat i 10 minuta. Međugradski autobusi između Podgorice i Kolašina prolaze putem pored manastira.

Manastirsko dvorište sa travnjacima, podšišanim žbunjem i kamenim stazama ispred dugih okrečenih konaka sa crvenim krovovima
Dvorište i konaciFoto: Djordje Stakić, CC BY 3.0

U blizini

Kada je sagrađen manastir Morača?

Godine 1252, od Stefana Vukanovića Nemanjića, unuka Stefana Nemanje, kao njegova grobna crkva.

Koja je freska ona poznata?

Gavran hrani proroka Iliju, oslikana u 13. vijeku, najstarija freska manastira i dio ciklusa od jedanaest scena iz Ilijinog života.

Istorija

  1. 1252

    Osnivanje, Stefan Vukanović

    Veliki knez Stefan Vukanović Nemanjić, unuk Stefana Nemanje, podiže manastir kao svoju grobnu crkvu, u raškom stilu s romaničkim portalom; kasnije se zamonašio.

  2. 13. vijek

    Freske proroka Ilije

    Ciklus od jedanaest scena iz Ilijinog života, s gavranom koji hrani proroka, oslikan je u vijeku osnivanja.

  3. 1505

    Spalile ga Osmanlije

    Manastir je spaljen i stoji napušten oko sedamdeset godina.

  4. 1574-1580

    Obnova

    Monasi Tomo i Mojsije obnavljaju ga uz podršku mještana, prije svega kneza Vukića Vučetića; dvije scene Strašnog suda oslikane su 1577-1578.

  5. 1616. i 1639.

    Kasniji živopis

    Georgije Mitrofanović oslikava zapadnu fasadu 1616; Kozma oslikava crkvu Svetog Nikole 1639.

Na ovim izletima

Kako provjeravamo činjenice

Još: spomenici