Pređi na sadržaj
112

Manastir Beška jedan je od najvećih manastira na Skadarskom jezeru, na istoimenom ostrvu uz jugozapadnu obalu, u opštini Bar, na pola puta između Starčeva i Moračnika. Ima dvije srednjovjekovne crkve: Svetog Đorđa, zadužbinu Đurđa II Stracimirovića Balšića s kraja 14. vijeka, i malu crkvu Presvete Bogorodice, koju je oko 1439-1440. podigla njegova udovica Jelena Balšić, kći kneza Lazara, sahranjena uz nju. Danas u njemu žive monahinje. Put do njega ne vodi: na ostrvo se stiže čamcem, a vidi se s vidikovca Murići, 18,5 km od Virpazara automobilom. Smiju li se posjetioci iskrcati, nije objavljeno.

Na ovoj stranici

  1. 1Ostrvo
  2. 2Istorija
  3. 3Dvije crkve
  4. 4Život danas
  5. 5Kako doći i posjeta
  6. 6U blizini
  7. 7Pitanja
  8. 8Mapa
  9. 9Udaljenosti i parking
  • Sveti Đorđe Kraj 14. vijeka, zadužbina Đurđa II Stracimirovića Balšića
  • Presveta Bogorodica (Blagovijesti) Oko 1439-1440, zadužbina Jelene Balšić; njen grob uz južni zid
  • Knjige Gorički zbornik napisan je za Jelenu ovdje 1441/42.
  • Zaštita Od 1950.
  • Slava Blagovijesti, 7. april
  • Pristup Samo čamcem, unutar Nacionalnog parka Skadarsko jezero

Ostrvo

Beška leži na jednakoj udaljenosti od Starčeva na sjeverozapadu i Moračnika na jugoistoku, u nizu ostrvaca duž strme jugozapadne obale. Manastir se širi po prostranoj zaravni na sjeveroistočnoj obali ostrva: konak pod stijenom, crkva Svetog Đorđa, pomoćna zgrada iznad pristaništa i crkva Presvete Bogorodice. Park ubraja Bešku među najreprezentativnija kulturna dobra jezera, uz Starčevo, Moračnik, Kom i Obod.

Skadarsko jezero s padine obrasle rastinjem na obali: desno ostrvo Beška, lijevo od njega manje ostrvce, a dalje otvoreno jezero do horizontaPrikaži u punoj veličini
Ostrvo Beška (desno) na Skadarskom jezeruFoto: FrDr, CC BY-SA 4.0

Istorija

Pretpostavlja se da je monaški život na ostrvu počeo u 14. vijeku, možda s monasima sa Sinaja. Đurađ II Stracimirović Balšić podigao je crkvu Svetog Đorđa, vjerovatno u posljednjoj četvrtini 14. vijeka, a svakako prije svoje smrti 1403. Njegova udovica Jelena, kći kneza Lazara, podigla je malu crkvu Presvete Bogorodice oko 1439-1440; ktitorski natpis nad vratima imenuje je kao Lazarevu kćer, a godina se čita kao 1438. ili 1439. Njen grob je uz južni zid njene crkve. Grob uz južni zid Svetog Đorđa smatra se ktitorovim.

Beška je bila prepisivački centar. Starac Nikon Jerusalimac, Jelenin duhovni otac, napisao je u njenom skriptoriju Šestodnev 1439/40, a 1441/42. sastavio je za nju knjigu duhovnih pouka poznatu kao Gorički zbornik. Dugo se mislilo da je manastir rano napušten, ali se javlja u osmanskim popisima 1570-1571. i 1582, a Marino Bolica ga je 1614. ubrojao među žive manastire jezera. Početkom 20. vijeka kralj Nikola obnovio je Bogorodičinu crkvu za zdravlje kraljice Milene i tada je posvetio Polaganju rize Bogorodice.

Beška je zaštićeno kulturno dobro od 1950. Bogorodičina crkva konzervirana je 1970; na Svetom Đorđu radovi i istraživanja obavljeni su 1966, 1969/70. i 1986. Bogosluženja se ponovo drže od 1997, a obnova je počela početkom 2002: novi konak osveštan je 7. aprila 2003, na Blagovijesti, a obnovljena crkva, sada crkva Blagovijesti, 7. aprila 2006, kad su mošti Jelene Balšić položene u kameni kivot. Nove freske u Svetom Đorđu završene su 2015. Od 2006. mitropolija svake druge godine na manastirsku slavu dodjeljuje književnu nagradu Jelena Balšić.

Dvije crkve

Sveti Đorđe ima trikonhalnu osnovu po uzoru na moravsku školu, a gradio ga je majstor primorske škole, sa širokom pripratom pod krstastim svodom s rebrima i zvonikom na preslicu s tri otvora. Crkva Presvete Bogorodice mala je jednobrodna građevina blago izduženog gotičkog oblika, s dvije bočne kapele (Svetog Grigorija Palame i Svete Marije Egipćanke) i otvorenim trijemom na dva masivna kamena stuba. Stoji na temeljima veće trobrodne bazilike, vjerovatno iz 12. vijeka sudeći po romaničkoj kamenoj plastici; bočni brodovi bazilike postali su grobne kapele. Na zapadnoj fasadi tri niše nekad su nosile Deizis, a Hristov monogram uklesan je u malim medaljonima.

Manastir čuva mošti Jelene Balšić i čestice moštiju više svetitelja, te ikone među kojima je Sveti Nikola iz 18. vijeka, kopija novgorodske ikone iz 13. vijeka.

Dobro je znati: Nije sve srednjovjekovno. Konak je iz 2002-2003, a freske u Svetom Đorđu iz 2015; same crkve su građevine 14. i 15. vijeka.

Život danas

Beška je ženski manastir. Monahinje slikaju ikone, prave biljne meleme i napitke i gaje povrće na ostrvu.

Kako doći i posjeta

Do Beške se stiže čamcem. Manastir ima pristanište pod pomoćnom zgradom, ali nijedan objavljeni izvor ne kaže koji čamci tamo plove ni smiju li se posjetioci iskrcati, pa svako zaustavljanje dogovorite s čamdžijom svoje ture čamcem. S obale, vidikovac Murići na putu Virpazar-Murići gleda na ostrvca s manastirima: 18,5 km i oko 20 minuta automobilom iz Virpazara, 41,2 km i oko 49 minuta iz Bara (vidi vidikovce Skadarskog jezera). Drugi način da se približite je kajak.

Savjet: Beška je živi ženski manastir bez objavljenog radnog vremena i pravila oblačenja. Mogu li se crkve posjetiti onog dana kad idete, pitajte čamdžiju ili posjetilački centar parka; slava su Blagovijesti, 7. april.

U blizini

Pitanja

Ko je podigao Manastir Bešku?

Manastir Beška ima dva ktitora: Đurađ II Stracimirović Balšić podigao je Svetog Đorđa krajem 14. vijeka, a njegova udovica Jelena Balšić crkvu Presvete Bogorodice oko 1439-1440.

Gdje je sahranjena Jelena Balšić?

Jelena Balšić sahranjena je u Manastiru Beška na Skadarskom jezeru, uz južni zid crkve koju je podigla; njene mošti položene su u kameni kivot 2006.

Kako se dolazi do Manastira Beška?

Manastir Beška je na ostrvu do kojeg se stiže samo čamcem; s obale se vidi s vidikovca Murići, 18,5 km automobilom od Virpazara.

Hronologija

  1. Kraj 14. vijeka

    Sveti Đorđe

    Đurađ II Stracimirović Balšić podiže crkvu Svetog Đorđa, prije svoje smrti 1403.

  2. 1439-1442

    Jelenina crkva i knjige

    Jelena Balšić, kći kneza Lazara, podiže malu crkvu Presvete Bogorodice; Nikon Jerusalimac ovdje piše Šestodnev (1439/40) i Gorički zbornik (1441/42).

  3. 16-17. vijek

    Pod Osmanlijama

    Još živ u osmanskim popisima 1570-1571. i 1582. i u popisu Marina Bolice 1614.

  4. Početak 20. vijeka

    Obnova kralja Nikole

    Kralj Nikola obnavlja Bogorodičinu crkvu za zdravlje kraljice Milene.

  5. 1950-1986

    Zaštita

    Zaštita 1950; konzervacija i istraživanja 1966, 1969/70, 1970. i 1986.

  6. 1997-2015

    Obnova

    Bogosluženja od 1997; novi konak osveštan 7. aprila 2003, obnovljena crkva 7. aprila 2006; nove freske u Svetom Đorđu završene 2015.

Najbliža mjesta

Druge crkve i manastiri

Prvo najbliže putem

Kako provjeravamo činjenice