Pređi na sadržaj
eMontenegro

Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanu, podijeljeno između Crne Gore i Albanije, u ravnici južno od Podgorice. Ljeti, pri najnižem vodostaju, pokriva oko 370 km², a zimi naraste na oko 540 km², kad poplave pomjere obalu duboko u trsku; crnogorska strana je od 1983. Nacionalni park Skadarsko jezero. Za posjetioca je to prije svega jezero na koje se izlazi: brodovi polaze iz Virpazara, s Vranjine, iz Rijeke Crnojevića i Plavnice na krstarenja s kupanjem, kajaci se iznajmljuju, zabilježena je 281 vrsta ptica, a obalna sela gledaju na ostrvske manastire i tvrđavu na ostrvcu.

Ture: Skadarsko jezero

Sponzorisano

Ture, ocjene i cijene: Viator.

Sve ture: Skadarsko jezero

Veličina i oblik

Oko dvije trećine jezera leži u Crnoj Gori, trećina u Albaniji: crnogorskih je 63,2 % vodene površine i 110,5 km od ukupno 168 km obale. Jezero je dugo oko 44 km i široko 14 km, a površina mu je svega 6 m iznad mora. Zvanična premjerena površina od 369,7 km² blizu je ljetnog minimuma; zimske poplave dodaju otprilike 170 km², zato se karte jezera nikad sasvim ne slažu s onim što se vidi s obale.

Prosječna dubina je samo oko 5 m, ali jezero je kriptodepresija: oko 30 podvodnih izvora, zvanih oka, spušta se ispod nivoa mora. Najdublja premjerena tačka je 44 m, a izvor Raduš ide do oko 60 m. Jezero je tektonsko-kraškog porijekla. Glavni dijelovi nose svoja imena: Veliko blato, Malo blato, Vučko blato, Hotski zaliv, Gornje blato i potopljena dolina Rijeke Crnojevića. Morača utiče s podgoričke strane; Bojana odvodi vodu u Jadran. Pedesetak ostrva, ostrvaca i grebena leži uglavnom uz jugozapadnu obalu, na nekoliko su manastiri (Moračnik, Beška, Starčevo, Kom), a na jednom tvrđava Grmožur.

Ptice i zaštita

Na crnogorsku stranu primjenjuju se tri statusa. Nacionalni park, proglašen 27. novembra 1983, obuhvata 40.000 ha jezera i obale u opštinama Podgorica, Cetinje i Bar; nakon podjele podgoričke teritorije obalne opštine su Bar, Tuzi, Zeta i Cetinje. Jezero je od 1995. Ramsarsko područje od međunarodnog značaja (lokalitet br. 784, 20.000 ha), a od 1989. područje značajno za ptice (IBA). Nije na UNESCO listi.

Zabilježena je 281 vrsta ptica, više od 100 gnjezdarica. Kudravi pelikan ovdje gnijezdi u najmanje 50 parova i ovo mu je glavno gnjezdilište u Crnoj Gori; kolonija malog vranca, s više od 2.920 parova, najveća je u zemlji; bjelobrada čigra gnijezdi u oko 1.000 parova, a na jezeru zimuje više od 20.000 vodenih ptica. Ornitološki rezervati su Pančeva oka i Manastirska tapija. Osmatračnice za ptice stoje na Manastirskoj tapiji, Grmožuru, Omerovoj gorici, Crnom žaru i Pančevom oku, a osmatrački toranj na Stanaju. Vođeno posmatranje ptica s parkom zakazuje se dan ranije; od aprila do juna najveći je broj vrsta, a zimi najveća jata. Jezero ima i oko 48 vrsta riba, šest endemičnih za sliv, 49 vrsta sisara (vidra je jedini poluvodeni) i velika polja kasoronje uz sjevernu obalu, zakonom zaštićene biljke.

Kudravi pelikan raširenih krila iznad lokvanja
Kudravi pelikan na Skadarskom jezeruFoto: ShotaNino, CC0

Brodovi, kajaci i plaže

Licencirani operateri voze krstarenja s Vranjine, iz Virpazara, Rijeke Crnojevića i Plavnice; pauza za kupanje dio je ture, a ture brodom nabraja ponudu. Park iznajmljuje sopstvene kajake u centru za posjetioce na Vranjini: 3 € na sat jednosjed, 5 € dvosjed, 20 € dnevno, a na istom mjestu i električne bicikle. Stranica kajaking na Skadarskom jezeru pokriva rute i operatere. Tri plaže su uređene: Pješačac, Pelinovo i Murići, na krajinskoj obali pod Rumijom. Kod uvale Karuč leži olupina parobroda Skenderbeg, izgrađenog u Trstu 1916. i potonulog 1942, danas lokacija za ronjenje.

SponzorisanoKajaking na Skadarskom jezerupreko Viator
Brdo Vranjina koje se uzdiže iznad zelene vode Skadarskog jezera
Vranjina, Skadarsko jezeroFoto: Alex Alishevskikh, CC BY-SA 2.0

Na kopnu je devet markiranih pješačkih staza i pet biciklističkih i dvije brdsko-biciklističke rute (Dodoši-Žabljak Crnojevića i Virpazar-Orahovštica); karte su u centrima za posjetioce na Vranjini i u Virpazaru. Stari karavanski put od Komarna do Rijeke Crnojevića dug je 10,1 km u jednom smjeru (oko 6 sati, srednje težak); Zabes-Godinje je 4,5 km (oko 2 sata); Rijeka Crnojevića-Karuč 9,5 km u jednom smjeru. Najpoznatiji pogled je Pavlova strana iznad Rijeke Crnojevića, gdje rijeka pravi širok zavoj prema jezeru; Zekova glava (164 m) je centralni vidikovac jezera. Oba su na stranici vidikovaca.

Ribolov

Za sportski ribolov potrebna je dozvola, koja se kupuje u upravi parka na Vranjini ili kod dežurnog rendžera: 5 € za dan, 20 € za sedam dana, 100 € za godinu (50 € za penzionere i studente). Šaran, ukljeva i jegulja su uobičajen ulov; šaran je najvažnija slatkovodna riba u Crnoj Gori, s oko 250 t godišnje, a ukljeva oko 200 t.

Lovostaj na ribolovnom području Skadarskog jezera određuje državna naredba na snazi od 11. juna 2026: ukljeva 15. mart-31. oktobar, šaran i ostale ciprinide 15. mart-15. maj, škobalj 15. mart-1. jun, kubla 1. mart-15. maj, jegulja 1. jun-1. decembar, sve pastrmke 1. novembar-1. april. Minimalne mjere su 12 cm za ukljevu, 40 cm za šarana i 30 cm za jegulju. Noćni ribolov zabranjen je u svim vodama (proljeće 20:00-05:00, ljeto 21:00-04:00, jesen 19:00-06:00, zima 17:00-06:00), s jedinim izuzetkom noćnog lova šarana, a od 15. maja do 15. oktobra mreže ne smiju biti u jezeru između 10:00 i 16:00. Sav ribolov zabranjen je do 15. maja 2027. na Rijeci Crnojevića od pećine Obod do Gradine i Lisinja, na cijeloj rijeci Plavnici i u virpazarskom kanalu, a do 15. maja 2029. na Radušu, Karuču, Bjacama, Sijerči, Vaškautu i mostu Vranjina-Tanki rt, kao i u krugu od 850 m oko Pančevih oka, 500 m oko Crnog žara i Manastirske tapije, 200 m oko Pjavnika i 150 m oko Omerove gorice, Golubovog ostrva, Manastirskog vrbiša i ostrva Grmožur. Stranica ribolov pokriva dozvole u ostatku Crne Gore.

Ulaznice i pravila ukratko

  • Ulaz u park 5 € po osobi dnevno, besplatno do 15 godina, 50 % popusta za grupe od 20 i više; godišnja ulaznica za svih pet nacionalnih parkova je 13,50 €. Ulaznica obuhvata centre za posjetioce na Vranjini i u Virpazaru. Besplatan ulaz 22. aprila, 21, 22. i 24. maja, druge nedjelje juna, 13. jula i 31. jula.
  • Plovila preko 10 KS traže saglasnost parka; sidrenje samo na određenim mjestima; podvodne aktivnosti samo uz saglasnost. Privatni kajak plaća 20 € godišnje, rekreativna plovila 100 do 200 € godišnje po veličini.
  • Kampovanje samo na određenim mjestima (mjesto za šator 3 € dnevno).
  • Za dronove treba dozvola Agencije za zaštitu životne sredine, dozvola Agencije za civilno vazduhoplovstvo iznad 249 g i saglasnost parka.

Pun cjenovnik, zone i centri za posjetioce su na stranici nacionalnog parka.

Kako doći

Jezero počinje oko 19 km od Podgorice; automobilom, bez gužve, od Podgorice do Vranjine je 24,5 km (oko 30 minuta), do Virpazara 30,7 km (oko 35 minuta), a do Rijeke Crnojevića 27,6 km (oko 35 minuta). S primorja: Bar-Virpazar 26,2 km (oko 30 minuta), Budva-Virpazar 41,6 km (oko 55 minuta), Ulcinj-Virpazar 50,1 km (oko 65 minuta). Iz Cetinja je kraći put do Rijeke Crnojevića, 16,4 km (oko 25 minuta); Cetinje-Virpazar je 37,9 km (oko 55 minuta). Uprava parka i glavni centar za posjetioce su na Vranjini; drugi centar za posjetioce je u Virpazaru, na spratu zgrade turističke organizacije. Brodovi polaze s ta dva mjesta i iz Rijeke Crnojevića i Plavnice. Parking po cijenama parka košta 1 € na sat za automobil.

U blizini

Virpazar, gradić na barskom kraju jezera, ima spomen-obilježje 13. jul i festival grožđa u septembru. Rijeka Crnojevića čuva Danilov most iz 1853. i spomenik u selu. U opštini Cetinje su vidikovac Pavlova strana i Nacionalni park Lovćen; opština Bar pruža se od jezera preko Rumije do Jadrana, sa Starim Barom kao starim gradom. Manastiri na obali i ostrvima zaštićeni kao kulturna dobra su Moračnik, Beška, Starčevo, Kom, Vranjina, Orahovo, Prečista Krajinska i Gornji i Donji Brčeli. Ostala jezera su na stranici jezera.

Kameni most sa dva luka koji se ogleda u mirnoj rijeci u Rijeci Crnojevića
Stari most u Rijeci CrnojevićaFoto: Javier Sánchez Portero, CC BY-SA 3.0

Pitanja

Koliko je veliko Skadarsko jezero?

Oko 370 km² ljeti i 540 km² zimi, dugo oko 44 km i široko 14 km, s prosječnom dubinom oko 5 m; najdublja premjerena tačka je 44 m, a izvor Raduš dopire do oko 60 m.

Je li najveće jezero na Balkanu?

Da. Najveće je jezero na Balkanskom poluostrvu; nije najveće u južnoj Evropi.

Može li se kupati u jezeru?

Da, na tri uređene plaže (Pješačac, Pelinovo, Murići) i tokom pauza za kupanje na licenciranim turama brodom.

Treba li dozvola za ribolov i kad je lovostaj?

Da: 5 € dnevno, 20 € sedmično ili 100 € godišnje (50 € za penzionere i studente), na Vranjini ili kod dežurnog rendžera. Ukljeva je u lovostaju 15. mart-31. oktobar, šaran 15. mart-15. maj, jegulja 1. jun-1. decembar; rezervati ptica i nekoliko imenovanih mjesta su zabranjeni, a noćni ribolov je zabranjen osim noćnog lova šarana.

Kako od Podgorice do Virpazara?

30,7 km, oko 35 minuta automobilom; Vranjina, s glavnim centrom za posjetioce, je na 24,5 km.

Aktivnosti

  • Ture brodom
  • Posmatranje ptica
  • Kajak
  • Ribolov
  • Plivanje

Šta raditi

  • Izlet brodom

    Licencirani operateri s Vranjine, iz Virpazara, Rijeke Crnojevića i Plavnice, s pauzom za kupanje.

  • Posmatranje ptica

    281 vrsta; kolonije kudravog pelikana i malog vranca. Zakažite s parkom dan ranije; najviše vrsta od aprila do juna, najveća jata zimi.

  • Kajaking

    Kajaci parka na Vranjini: 3 € ili 5 € na sat, 20 € dnevno.

  • Ribolov

    Šaran, ukljeva i jegulja s dozvolom od 5 € dnevno, na Vranjini ili kod rendžera; lovostaj po vrstama.

  • Kupanje

    Uređene plaže Pješačac, Pelinovo i Murići, i pauza za kupanje na turama brodom.

  • Pješačenje i vožnja bicikla

    Devet markiranih staza i sedam biciklističkih ruta; karte u centrima za posjetioce.

Na ovim izletima

Plaže na jezeru

Kako provjeravamo činjenice

Još: jezera