Pređi na sadržaj
112

Žabljak Crnojevića je ruševina srednjovjekovne tvrđave na kupastom brdu iznad delte Morače, na sjevernoj obali Skadarskog jezera, unutar nacionalnog parka. U 15. vijeku bio je sjedište zetskih gospodara Crnojevića, prije nego što je Ivan Crnojević prijestonicu premjestio ka Cetinju, a zatim četiri stotine godina osmanska pogranična tvrđava. Dolazi se zbog bedema visokih do 15 m i debelih 2 m, polukružne glavne kule i širokog pogleda na jezero. To je ruševina bez čuvara, do koje se autom iz Golubovaca stiže za oko 26 minuta, uz pješački uspon na kraju. Djelovi zidova su se obrušili; držite se onoga što je bezbjedno dostupno.

Na ovoj stranici

  1. 1Šta se vidi
  2. 2Istorija ukratko
  3. 3Kako doći
  4. 4Posjeta
  5. 5U blizini
  6. 6Pitanja
  7. 7Mapa
  8. 8Udaljenosti i parking
Zidine tvrđave Žabljak Crnojevića na vrhu zelenog brda kod Skadarskog jezeraPrikaži u punoj veličini
Zidine tvrđave Žabljak Crnojevića na vrhu zelenog brda kod Skadarskog jezeraFoto: Andrija12345678, CC BY-SA 4.0

Šta se vidi

  • Bedemi zatvaraju plato od oko 1.500 m² na vrhu brda. Zidine se dižu do 15 m i debele su 2 m, sa šest kula. Stariji djelovi su od tesanog kamena u krečnom malteru iz osmanske obnove; noviji nose odlike mletačkog zidanja. Iz doba Crnojevića iznad zemlje nije sačuvano ništa: tvrđava koju vidite osmanskog je oblika.
  • Glavna kula, polukružna, na stijeni, s prozorima, puškarnicama i mašikulama.
  • Ulaz: zasvođeni prolaz sa stepenicama, gradska kapija s podestom i stepenište do platoa. Sačuvani su prag i nadvratnik najstarije kapije.
  • Pogled na Skadarsko jezero i deltu Morače.
  • Selo Žabljak Crnojevića ispod brda, sa 26 stanovnika, i crkva Svetog Đorđa podignuta 1886. blizu mjesta nekadašnje džamije.

Veliki dio zidina se obrušio i nije svaki dio tvrđave bezbjedno dostupan. Nema čuvara, ograde ni objavljenih upozorenja; pazite uz ivice, naročito s djecom.

Kameni zidovi tvrđave Žabljak Crnojevića koji se dižu iz krečnjačke stijenePrikaži u punoj veličini
Kameni zidovi tvrđave Žabljak Crnojevića koji se dižu iz krečnjačke stijeneFoto: Antidiskriminator, CC BY-SA 3.0

Istorija ukratko

Prve zidine na brdu vjerovatno potiču iz ranog srednjeg vijeka. Od 1403. do 1435. bio je sjedište Lješa Crnojevića, zatim prijestonica Stefana Crnojevića, gospodara Gornje Zete, koji ga je utvrdio uz mletačku pomoć. Ivan Crnojević naslijedio ga je 1465; kompleks je tada obuhvatao dvor Crnojevića, crkvu Svetog Đorđa, cistijernu i stanove za činovnike i posadu.

Godine 1475, očekujući gubitak Žabljaka, Ivan je podigao manju tvrđavu i manastir na Obodu iznad Rijeke Crnojevića i tamo prenio sjedište; Osmanlije su iste godine zauzele Žabljak. Ivan ga je 1481. nakratko povratio uz mletačku pomoć, ali su ga Osmanlije 1482. ponovo zauzele i držale četiri vijeka. Crkva je postala džamija, a dvor kasarna. Ispod tvrđave razvilo se utvrđeno podgrađe: oko 50 kuća 1582. i 250 domova 1614, trgovačko i pijačno središte.

Crnogorci su tvrđavu oslobodili 1835. pod Petrom II Petrovićem Njegošem, ali je pod ruskim pritiskom vraćena Osmanlijama; oni su potom popravili zidine i sjevernu stranu nadvisili za metar. Ponovo je oslobođena 1852. pod knjazom Danilom i ponovo vraćena; granica iz 1859. prolazila je odmah ispod naselja. Tek 1878, poslije Berlinskog kongresa, Žabljak je konačno pripao Crnoj Gori. Doselili su se Ceklinjani, džamija u podgrađu je srušena, a blizu nje je 1886. podignuta crkva Svetog Đorđa. U Kraljevini Jugoslaviji u tvrđavi je bila žandarmerijska stanica, kasnije škola; napuštena je vjerovatno krajem sedamdesetih godina 20. vijeka. Zaštićeno kulturno dobro je od 1948.

Pogled sa Žabljaka Crnojevića preko poplavljenih polja i drveća prema Vranini i planinama oko Skadarskog jezeraPrikaži u punoj veličini
Pogled sa Žabljaka Crnojevića preko poplavljenih polja i drveća prema Vranini i planinama oko Skadarskog jezeraFoto: Antidiskriminator, CC BY-SA 3.0

Kako doći

Do tvrđave se dolazi iz Zetske ravnice. Vremena vožnje bez gužve do brda: iz Zete (Golubovci) 10,9 km, oko 26 minuta; iz Podgorice 21,8 km, oko 38 minuta; s Cetinja, kome lokalitet administrativno pripada, 47,5 km. Posljednja dionica je pješke uz brdo. Zvaničan opis staze i parkinga nije objavljen; pitajte u centru za posjetioce nacionalnog parka ili u Golubovcima. Park obilježava i biciklističku rutu Dodoši-Žabljak Crnojevića, a ture brodom po jezeru uključuju tvrđavu kao stajalište.

Posjeta

Žabljak Crnojevića je otvorena ruševina bez čuvara. Ulaznica, radno vrijeme ni pravila posjete nijesu objavljeni; provjerite u nacionalnom parku ili kod lokalnih vodiča prije polaska i obujte obuću za penjanje po kamenu.

U blizini

Pitanja

Šta je bio Žabljak Crnojevića? Žabljak Crnojevića bio je sjedište zetskih gospodara Crnojevića u 15. vijeku, od Lješa Crnojevića 1403. do Ivana Crnojevića, koji ga je 1475. napustio za Obod pred osmanskim nadiranjem.

Da li se plaća ulaz u Žabljak Crnojevića? Žabljak Crnojevića je otvorena ruševina bez čuvara, bez objavljene ulaznice i radnog vremena; provjerite u nacionalnom parku prije polaska.

Kako doći do Žabljaka Crnojevića? Žabljak Crnojevića je 10,9 km od Golubovaca (Zeta) i 21,8 km od Podgorice putem, oko 26 odnosno 38 minuta, uz pješački uspon na brdo na kraju.

Da li je Žabljak Crnojevića bezbjedan za obilazak? Žabljak Crnojevića ima obrušene djelove zidina i nema ograda, pa nije svaki dio bezbjedno dostupan; ostanite na čvrstom tlu i dalje od ivica.

Istorija

  1. 1403-1465.

    Sjedište Crnojevića

    Sjedište Lješa Crnojevića, zatim prijestonica Stefana Crnojevića, gospodara Gornje Zete, utvrđena uz mletačku pomoć.

  2. 1465.

    Ivan Crnojević

    Ivan Crnojević nasljeđuje Stefana; u tvrđavi su dvor, crkva Svetog Đorđa, cistijerna i stanovi za činovnike i posadu.

  3. 1475-1482.

    Osmansko osvajanje

    Ivan seli sjedište na Obod kod Rijeke Crnojevića; Osmanlije zauzimaju Žabljak. Povraćen 1481, ponovo izgubljen 1482. na četiri vijeka; crkva postaje džamija.

  4. 1582-1614.

    Podgrađe

    Razvija se utvrđeno podgrađe: oko 50 kuća 1582, 250 domova 1614.

  5. 1835-1886.

    Pogranična tvrđava i oslobođenje

    Oslobođen pod Njegošem 1835. i pod knjazom Danilom 1852, oba puta vraćen; granica iz 1859. prolazi odmah ispod naselja. Konačno crnogorski poslije Berlinskog kongresa; crkva Svetog Đorđa podignuta 1886.

  6. 20. vijek

    Napuštanje

    Žandarmerijska stanica, zatim škola; napuštena vjerovatno krajem 1970-ih. Zaštićeno kulturno dobro od 1948.

Druge tvrđave

Kako provjeravamo činjenice